Advokati savetuju i zastupaju pojedince, preduzeća i vladine agencije o pravnim pitanjima i sporovima. Advokat može da radi samostalno ili da ga angažuje advokatska kancelarija. Beograd, Novi Sad i drugi veći gradovi pružaju više mogućnosti i imaju mnogo advokatskih kancelarija.
Dužnosti advokata
Advokati obično rade sledeće:
- Savetuje i zastupa klijente na sudovima, pred državnim agencijama i u privatnim pravnim stvarima;
- Komunicira sa svojim klijentima, kolegama, sudijama i drugima koji su uključeni u slučaj
- Sprovodi istraživanje i analizu pravnih problema
- Tumači zakone, odluke i propise za pojedince i preduzeća
- Prezentuje činjenice pismeno i usmeno svojim klijentima ili drugima i raspravlja u ime svojih klijenata
- Priprema i podnosi pravne dokumente, kao što su tužbe, žalbe, testamenti, ugovori i akti
I pravnici i savetnici…
Advokati, deluju i kao advokati i kao savetnici.
Kao advokati, oni predstavljaju jednu od strana u krivičnom ili građanskom postupku izvođenjem dokaza i argumentovanjem u prilog svom klijentu.
Kao savetnici, advokati savetuju svoje klijente o njihovim zakonskim pravima i obavezama i predlažu načine postupanja u poslovnim i ličnim stvarima. Svi advokati istražuju namere zakona i sudskih odluka i primenjuju ih na posebne okolnosti sa kojima se suočavaju njihovi klijenti. Advokati često nadgledaju rad pomoćnog osoblja, poput pravnih saradnika i pravnih pomoćnika i pravnih sekretara.
Advokati mogu imati različita zvanja i različite dužnosti, u zavisnosti od toga gde rade. U advokatskim kancelarijama advokati, ponekad zvani saradnici, obavljaju pravne poslove za pojedince ili preduzeća. Oni koji zastupaju i brane optužene mogu se nazvati advokatima krivičnog prava ili braniocima. Nekada bude angažovan samostalni pravnik, a nekada se angažuje advokatska kancelarija. Beograd ima nekoliko renomiranih kancelarija, a isti slučaj je i sa Novim Sadom, Nišom i drugim većim gradovima.
Advokati takođe rade za savezne, državne i lokalne vlade. Tužioci obično rade na tome da vlada podnese tužbu ili tužbu protiv pojedinca ili korporacije optužene za kršenje zakona. Neki mogu raditi i kao javni branioci, zastupajući pojedince koji nisu mogli priuštiti da angažuju svog privatnog advokata.
Drugi mogu raditi kao vladini savetnici za administrativna tela i izvršne ili zakonodavne grane vlasti. Oni pišu i tumače zakone i propise i uspostavljaju procedure za njihovo sprovođenje. Državni savetnici takođe pišu pravne preglede odluka agencija. Oni raspravljaju o građanskim i krivičnim predmetima u ime vlade.
Korporacije brane i samostalni advokati ili tim advokata
Korporativni savetnici, koji se nazivaju i interni savetnici, advokati su koji rade za korporacije. Oni savetuju rukovodioce korporacije o pravnim pitanjima vezanim za poslovne aktivnosti korporacije. Ova pitanja mogu uključivati patente, vladine propise, ugovore sa drugim kompanijama, imovinske interese, poreze ili kolektivne ugovore sa sindikatima. U takvim situacijama najčešće se angažuje advokatska kancelarija. Beograd prednjači kada je ovakvo angažovanje u pitanju, a ima primera i u Novom Sadu i Kragujevcu.
Advokati od javnog interesa rade za privatne, neprofitne organizacije koje pružaju pravne usluge ljudima u nepovoljnom položaju ili drugima koji inače ne bi mogli priuštiti pravnog zastupnika. Uopšteno se bave građanskim predmetima, poput onih koji se odnose na zakupnine, diskriminaciju na poslu i sporove oko zarada, a ne u krivičnim predmetima.
Osim što rade u različitim industrijama, advokati se mogu specijalizovati za određena pravna područja. Evo primera vrsta advokata u ovim oblastima:
Pravnici za zaštitu životne sredine bave se pitanjima i propisima koji se odnose na životnu sredinu. Na primer, oni mogu raditi za grupe za zastupanje, kompanije za odlaganje otpada ili vladine agencije kako bi osigurali poštovanje relevantnih zakona.
Poreski advokati se bave raznim poreskim pitanjima za pojedince i korporacije. Oni mogu pomoći klijentima u kretanju po složenim poreskim propisima, tako da klijenti plaćaju odgovarajući porez na stavke kao što su prihod, profit i imovina. Na primer, poreski advokati mogu savetovati korporaciju o tome koliko poreza treba da plati od profita ostvarenog u različitim državama kako bi se pridržavala pravila interne poreske službe.