Hašimoto ne počinje uvek onda kada hormoni izađu iz referentnih vrednosti

Umor koji traje duže nego obično, slabija koncentracija, osećaj da nam je stalno hladno ili nešto više vlasi na četki lako ćemo pripisati svakodnevici. Napornom periodu na poslu, manjku sna, stresu ili promeni godišnjeg doba. Posebno kada nijedna od tih promena nije dovoljno izražena da bi nas ozbiljno zabrinula.

Možda ćemo ipak u nekom trenutku odlučiti da proverimo štitnu žlezdu. Kada rezultat pokaže da je TSH u granicama normale, čini se da smo dobili odgovor koji smo tražili. Sa štitnom je sve u redu, a za umor i ostale tegobe verovatno postoji neko drugo objašnjenje.

Kod Hašimota, međutim, priča ne mora uvek da bude tako jednostavna. Autoimuni proces može početi dok štitna žlezda još uspeva da održava normalnu funkciju, pa uredan TSH ne mora da znači da ne postoji i deo priče koji još ne vidimo. Upravo zato je važno razumeti šta nam različiti nalazi zapravo govore o njenom stanju.

Hašimoto može postojati i dok štitna žlezda normalno obavlja svoju funkciju

TSH je jedan od osnovnih parametara koji se proverava kada želimo da procenimo funkciju štitne žlezde. Njegova vrednost pruža važnu informaciju o tome kako ona funkcioniše, zbog čega uredan rezultat najčešće doživljavamo kao potvrdu da je sa njom sve u redu.

Kod Hašimota, međutim, treba razlikovati funkciju štitne žlezde od autoimunog procesa koji se u organizmu odvija. Imuni sistem stvara antitela usmerena na tkivo štitne žlezde, ali to ne znači da će njena sposobnost da proizvodi hormone odmah biti narušena. U početnim fazama ona još može sasvim dobro da obavlja svoj posao, pa TSH ostaje u referentnim vrednostima.

Zbog toga promene u laboratorijskim nalazima ne moraju da se pojave istovremeno. Povišena antitela, poput Anti-TPO, mogu biti jedan od tragova da postoji autoimuni proces i onda kada TSH još ne pokazuje poremećaj funkcije. Njihovo prisustvo ipak se ne posmatra izolovano, već zajedno sa drugim nalazima, simptomima i procenom lekara.

Povišena antitela jesu važan trag ali nisu dijagnoza sama za sebe

Kada se uz uredan TSH na laboratorijskom nalazu pojavi povišen Anti-TPO, rezultat može delovati zbunjujuće. Ako štitna žlezda još normalno obavlja svoju funkciju, prirodno je zapitati se zašto su antitela uopšte povišena i šta nam taj podatak govori.

Anti-TPO su antitela koja imuni sistem stvara protiv enzima u štitnoj žlezdi koji učestvuje u stvaranju njenih hormona. Njihove povišene vrednosti često se povezuju sa autoimunim bolestima štitne žlezde, među kojima je i Hašimoto. Ipak, jedan povišen rezultat sam po sebi nije dovoljan da bismo na osnovu njega zaključili u kakvom je stanju štitna žlezda niti kako trenutno funkcioniše.

Zato lekar rezultate antitela posmatra zajedno sa vrednostima TSH i FT4, tegobama koje osoba ima, prethodnim nalazima i drugim relevantnim podacima. Kada postoji sumnja na Hašimoto, sledeće pitanje više nije samo šta pokazuje krv, već i da li postoje promene na samoj štitnoj žlezdi.

Laboratorijski nalazi ne mogu da pokažu kako štitna žlezda izgleda

Hormonske analize i antitela pružaju važne informacije o funkciji štitne žlezde i mogućem autoimunom procesu, ali iz njih ne možemo da vidimo kakva je njena struktura. Upravo tu ultrazvučni pregled daje drugačiju vrstu informacije i dopunjuje ono što smo saznali iz krvi.

Kod sumnje na Hašimoto, ultrazvuk štitne žlezde omogućava lekaru da proceni njenu veličinu, oblik i strukturu tkiva. Autoimuni proces može dovesti do karakterističnih promena u izgledu žlezde, poput neujednačene i izmenjene strukture, a pregledom se istovremeno mogu uočiti i eventualni čvorovi ili druge promene koje zahtevaju dalju procenu.

Zato laboratorija i ultrazvuk ne treba da se posmatraju kao pregledi koji jedan drugom predstavljaju zamenu. Oni odgovaraju na različita pitanja, a tek njihovo povezivanje sa simptomima i pregledom lekara omogućava da se dobije potpunija slika o stanju štitne žlezde.

Uredan nalaz ne znači da simptome treba zanemariti

Ako već neko vreme primećujete umor, slabiju koncentraciju, pojačano opadanje kose, osećaj hladnoće ili druge promene koje ne možete lako da objasnite, nemojte ih zanemariti samo zato što je jedan laboratorijski parametar u granicama normale. Kod Hašimota je važno sagledati širu sliku i povezati simptome sa laboratorijskim nalazima i stanjem same štitne žlezde.

U Poliklinici Dr Rončević možete obaviti potrebne preglede kod lekara endokrinologa sa velikim iskustvom u dijagnostici oboljenja štitne žlezde. Ukoliko imate tegobe ili nalaze koje želite dodatno da proverite, zakažite pregled i sa lekarom proverite da li je potrebno dalje ispitivanje štitne žlezde.